Subpecijalistički pregled - reumatološko-imunološki
Stručna procjena, dijagnostika i praćenje reumatskih i autoimunih bolesti kod kod subspecijalista reumatologije.
Što je reumatologija
Reumatologija je grana interne medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem autoimunih bolesti, sistemskih upalnih bolesti i bolesti mišićno-koštanog sustava:
- Reumatoidni artritis
- Sistemski Eritemski Lupus (SLE)
- Antifosfolipidni sindrom
- Vaskulitisi
- Sjögrenov sindrom
- Skleroderma (sistemska skleroza)
- Upalne bolesti mišića, polimiozitis / dermatomiozitis
- Sarkoidoza
- Psorijatični artritis i artritisi povezani s upalnim bolestima crijeva
- Ankilozantni spondilitis i drugi spondiloartritisi
- Giht
- Fibromijalgija
- Osteoporoza
- Osteoartritis
Uz to reumatolozi se bave dijagnostikom i liječenjem nejasnih febrilnih stanja, nejasnih općih simptoma, osobito ako su popraćeni povišenim upalnim parametrima u laboratorijskim nalazima (sedimentacija eritrocita, CRP).
Trebali biste posjetiti reumatologa ako imate stalnu bol, oteklinu ili ukočenost zglobova koja se ne poboljšava, osobito ako je popraćena neobjašnjivim umorom, temperaturom, osipima ili obiteljskom anamnezom autoimunih bolesti.
Glavni razlozi za konzultaciju reumatologa uključuju:
- Bol u zglobovima
- Jutarnja ukočenost: ukočenost koja traje više od 30 minuta nakon buđenja.
- Sistemske autoimune bolesti i upalni artritisi: reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus (SLE), Sjögrenovog sindrom, vaskulitis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis i dr.
- Neobjašnjeni sistemski simptomi: skup neobjašnjenih simptoma poput kroničnog umora, ponavljanih groznica, nenamjernog gubitka težine ili gubitka kose.
- Raynaudov sindrom (smanjen protok krvi u prstima praćen promjenama boje bijelo – plavo – crveno) kao reakcija na hladnoću ili emocionalni stres.
- Ponavljani spontani pobačaji i/ili duboke venske tromboze.
- Abnormalni laboratorijski nalazi: povišeni upalni markeri (npr. ubrzana SE ili povišen CRP) ili pozitivna antitijela (npr. ANA) koje je zatražio vaš liječnik obiteljske medicine.
- Problemi s kožom ili vezivnim tkivom: osipi povezani s autoimunim stanjima (npr. „leptirov” osip na licu) ili uporna psorijaza.
- Obiteljska anamneza: obiteljska povijest reumatskih ili autoimunih bolesti, osobito ako se javljaju rani simptomi.
Što očekivati na pregledu reumatologa?
Prvi korak je detaljna anamneza, razgovor liječnika i pacijenta o tegobama zbog kojih pacijent dolazi. Detaljno se prolazi kroz prethodna medicinska stanja i bolesti, te obiteljsku anamnezu. Važno je ponijeti svu medicinsku dokumentaciju, novije laboratorijske nalaze koji uključuju najmanje SE i CRP, KKS i kratku biokemiju, te popis lijekova koje pacijent uzima. U reumatologiji je upravo anamneza jedan od najvažnijih i najopsežnijih dijelova pregleda.
Kako izgleda klinički pregled kod reumatologa?
Klinički pregled je opsežan, najčešće se odvija kroz nekoliko koraka:
Pregled zglobova i kralježnice
Liječnik vizualno i dodirom pregledava sve glavne zglobove (šake, zapešća, laktove, ramena, kukove, koljena i gležnjeve) i kralježnicu. Provjerava se opseg pokreta – traži se aktivna (sami izvodite pokret) i pasivna pokretljivost (liječnik pomiče vaš zglob). Procjenjuje se stabilnost ligamenata i snaga mišića.
Pregled kože i sluznica
Imunološke bolesti često daju rane znakove na koži. Liječnik traži osipe (npr. leptirasti osip na licu), promjene na noktima ili kapilarama. Pregledavaju se sluznice usta i nosa kako bi se uočile eventualne ranice.
Pregled limfnih čvorova i štitnjače
Liječnik nježno pipa vrat, pazuhe i prepone kako bi provjerio jesu li limfni čvorovi povećani, što ukazuje na upalni proces. Često se pregledava i štitnjača koja je česta meta autoimunih bolesti.
Pregled unutarnjih organa
Budući da imunološke bolesti mogu zahvatiti cijelo tijelo, liječnik stetoskopom osluškuje rad srca i pluća. Pregledava se trbuh (opipavanjem) kako bi se provjerilo jesu li organi poput jetre ili slezene povećani.
Kako se pripremiti za pregled?
- Odjenite udobno donje rublje u kojem se osjećate ugodno.
- Izbjegavajte složenu odjeću s puno gumba kako biste se lakše i brže skinuli i odjenuli.
- Nemojte stavljati šminku niti lakirati nokte prije pregleda, jer liječnik mora vidjeti prirodnu boju kože i eventualne promjene na noktima (koje su česte kod reumatskih bolesti).
- Ako vam je zbog bilo kojeg razloga neugodno, slobodno to recite liječniku prije nego što se počnete skidati. Liječnik vam može ponuditi pregaču ili plahtu za pokrivanje.
Kada se obratiti reumatologu?
Ako imate bilo koji od sljedećih znakova ili simptoma, možda je vrijeme da razmislite o posjeti reumatologu:
- Bolni zglobovi koji utječu na svakodnevne aktivnosti
- Ukočenost i oteklina zglobova
- Bol u donjem dijelu leđa, bol u vratu
- Upala tetiva oko zglobova (tendinitis), npr. u petama, tabanima, laktovima
- Bursitis (upala male vrećice ispunjene tekućinom u zglobu)
- Slabost mišića
- Dugotrajna povišena temperatura praćena umorom, mučninom ili gubitkom težine
- Suhe oči, suha usta
- Zatezanje kože
- Kožni osipi, ulceracije, afte usne šupljine ili drugih sluznica
- Fibromialgija (sindrom obilježen raširenom mišićno-koštanom boli)
- Sindrom karpalnog tunela, druge neuropatije
Sveobuhvatna medicinska skrb počinje točnom dijagnozom. Naš je zadatak slušati, ispitati i liječiti — precizno i s brigom.